Navigacija

Lepoglava

Koljevka Hrvatske kulture

U idiličnom krajoliku, podno gore Ivanščice a kraj rijeke Bednje, smjestila se Lepoglava. Lepoglava je, na što se često zaboravlja ili se o tome malo zna, vrlo važna za hrvatsku umjetnost, kulturu, znanost, povijest i vjeru. Pretežitim dijelom to treba zahvaliti pavlinima koji su u Lepoglavi osnovali 1503. prvu hrvatsku gimnaziju, a 1656. godine filozofski fakultet i zatim prvo hrvatsko sveučilište.

Tu su izgrađena raskošna arhitektonska zdanja (župna crkva, samostan) s bogato oslikanim zidovima i opremom (freske, oltari, orgulje, crkveni namještaj) koji su djelomično sačuvani do današnjih dana. Barokne crkve, koje okružuju Lepoglavu, oslikane Rangerovim freskama (Gorica, Lepoglavska Purga, Kamenica, Višnjica) čine s lepoglavskim kulturno-povijesnim kompleksom jedinstvenu cjelinu.

Kad je u Lepoglavi polovinom 19. st. preuređen samostana u muški zatvor, započelo je novo razdoblje lepoglavskog života. Godine 1914. izgrađena je velika zgrada kaznionice - zvijezda koja je danas(iako još uvijek u funkciji) spomenik kulture najviše kategorije. Kroz lepoglavski zatvor prošle su i mnoge povijesne ličnosti (Predsjednik Tuđman, Josip Broz, Moša Pijade,kardinal Stepinac...)

Osobitu zanimljivost Lepoglave predstavlja čuvena “Lepoglavska čipka”, koja je krajem tridesetih godina izvožena na izbirljivo europsko tržište kao modni detalj tadašnje visoke mode i nagrađivana na Svijetskim izložbama. Izradu čipke danas njeguje čipkarska zadruga, a svake godine početkom listopada Lepoglava je domaćin međunarodnog čipkarskog fesitvala.

Na samom rubu Lepoglave nalazi se geološki spomenik prirode "Gaveznica-Kameni Vrh" jedino nalazište ahata u Hrvatskoj uvršetno u europsku geološku baštinu.