Dosadašnjim znanstvenim istraživanjima utvrđene su 12 metara duboke kvartarne taložine ispunjene bogatim paleontološkim i paleolitskim nalazima, te otkriveni ostaci čak 138 vrsta i podvrsta najrazličitijih životinja.
Najbrojniji su ostaci pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus). Spilja je formirana u gornjo-trijaskim vapnencima, ima dvije dvorane spojene uskim prolazom (pva, veća, duga je 18 a široka 14 m, dok je druga dužine 8 m, a širine 10 m). Visina joj varira od 3 m u ulaznom dijelu, do svega 1,30 m u unutrašnjosti.
Spilja je služila kao prebivalište tijekom pleistocena i ranog holocena, na što upućuju otkrića kamenih i koštanih rukotvorina, kao i važno otkriće frontalne kosti neandertalskog pračovjeka.
Spilja predstavlja i važno tipsko nalazište podzemne faune, jer su iz nje opisane dvije podvrste: kopneni jednakonožni kopneni račić Androniscus dentiger croaticus i kornjaš hrvatski špiljski trčak Laemostenus schreibersi croaticus. Ove podvrste proširene su samo u SZ Hrvatskoj i predstavljaju endeme ovog područja.