Ludbreško proštenište je jedinstveno u Hrvatskoj i među rijetkima u svijetu koje je nastalo i priznato bulom (svečanim papinskim pismom). To je učinio Papa Leon X., 14. travnja 1513. godine.Pročitaj više

To je proštenište vezano uz čudesan događaj koji se zbio 1411. godine u kapelici ludbreškog vlastelinstva. Jednoga dana te godine služio je tu neki svećenik Svetu misu. Pod Svetom misom posumnjao je, dali se uistinu nakon riječi pretvorbe „Hoc est corpus meum“ i „Hic est Calix sanquinis mei“ kruh i vino pretvaraju u Tijelo i Krv Isusovo. Kad je dospio do onoga dijela Sv. Mise, gdje se presveta hostija lomi u tri dijela, a jedan dio spušta u kalež, opazi on da je u kaležu svježa krv. Silno uzbuđen spravio je za oltarom u kaležu krv i brzo dovršio Sv. misu. Neko je vrijeme on držao taj događaj u tajnosti, ali Svevišnji Gospodin Bog nije htio da se tako odlično čudo i potporanj katoličke vjere protiv sumnjivaca u njoj dulje krije pa je svećenik, nalazeći se u zadnjim satima života , sam tu stvar, kako se bila dogodila, javno priznao pred svjedocima i spomenuti kalež s krvlju predao na vječno čuvanje u Župnu crkvu Presvetog trojstva grada Ludbrega.

Godine 1739. hrvatski staleži i redovi učinili su Bogu zavjet na Hrvatskom saboru u Varaždinu, „ da se imade sagraditi kapela u čast i za veći porast slave Presvetoj Krvi Isusovoj, koja se čudom jedva kad čuvenim ili sasma rijetkim i cijelom svijetu strašnim, pretvorila u vidljivu krv, te koja se do sada čuvala u Ludbregu, mjestu najvećeg blaga cijele Kraljevine, a i za veći poticaj na poštivanje i pobožnost prema istoj presvetoj krvi“.

Na ostacima župne crkve koju su uništili
Tatari 1242. godine sagrađena je kapela koja je 1774. godine barokizirana.
Kapelu je do XIX. stoljeća okruživalo groblje, a tu je pokopan i Antun Kukuljević. Sakcinski.

Crkva je graðena od 1701. do 1705. godine u strogom i jednostavnom stilu, tipičnom za kapucinske redovničke redove. Jednostavan kameni portal sagrađen je 1703. godine i ta se godina nalazi napisana na dovratniku ulaznih vratiju..

Prema nekim navodima na ovom mjestu stajala je crkva već u 12. st. U današnjem obliku crkva je izgrađena polovicom 18. st. Nakon što je teško stradala u požaru 1776. godine radove na obnovi izveo je varaždinski graditelj Adamus Poch.

Župa Ivanec se prvi puta spominje 1547. godine. Razlog kasnog osnutka župe je nepostojanje župne crkve, a razlog tome je bila crkvena nadležnost belskih ivanovaca i njihova kapela Sv. Ivana Krstitelja u Ivancu koja je postojala sve do 1674. god.Pročitaj više

Župnu crkvu Sv. Marije Magdalene sagrađena je u razdoblju od 1758. do 1760. godine. Crkva je današnji oblik dobila 1894. godine pregradnjom starije crkve. Križnog je tlocrta s prostranim svetištem i bočnim kapelama. U svojoj unutrašnjosti ima nekoliko povijesno značajnih i likovno vrijednih kiparskih i slikarskih djela

Stara franjevačka crkva i samostan koji su se nalazili na ovome mjestu uništeni su u požaru. Novu baroknu crkvu s lijepim kamenim portalom sagradio je Petar Rabba iz Graza 1650. godine.Pročitaj više

Pokraj samostana je i franjevačka ljekarna čije svodove je 1750. godine oslikao pavlinski slikar Ivan Ranger.

Smatra se da je sagrađena krajem 14. stoljeća. Kapela je jednobrodna gotička građevina. U romanu Eugena Kumičića Urota zrinsko-frankopanska" spominje se Sv. Duh kao mjesto gdje su se zaručili Petar i Katarina Zrinska.

Kapela Sv. Donata sagrađena je 1748. godine. S vremenom je postala ruševna zbog čega je Ladislav Kukuljević 1891. godine poduzeo potpunu obnovu i darovao potrebnu ciglu i crijep, a mještani su dali dio u novcu i dobrovoljnom radu.

Crkva je sagrađena 1669. godine, a današnji izgled dobiva pregradnjom u rokoko stilu 1776. godine. Prema nacrtima varaždinskog zidarskog majstora I. A. Poscha, gradio ju je Jakov Erber.

Pročitaj više

Crkva Svete Marije u Bednji nastala je u 14.st. i prvobitno je bila manjih dimenzija, a današnji izgled potječe s početka 19. st. Članovi familije Drašković ovdje se pokapaju od prve generacije.Pročitaj više

Nedavna istraživanja su u crkvi otkrila niz kripti, te se pretpostavlja da u jednoj od njih leži upravo Gašpar s obitelji. Tu je pokopana Julijana Erdödy
Drašković, prva akademski obrazovana žena slikarica u Hrvatskoj. Moscatellijeve orgulje u crkvi spadaju u red malobrojnih orgulja sjeverne Hrvatske koje su građene u stilu talijanske tradicije, nasuprot uobičajenoj njemačkoj tradiciji. To su jedina sačuvana Moscatellijeva djela u Sjevernoj Hrvatskoj, i jedina veća djela talijanske škole ikada postavljena u Hrvatskom zagorju. 1672. godine pred župnom crkvom je podignut pil (poklonac), kvalitetan rad seoskog majstora. Prikazuje Sv. Mariju s malim Isusom u rukama, dok je sam stup reljefno ukrašen figurom, ornamentima i natpisima. U blizini crkve je zdanje župnog dvora izgrađeno u drugoj polovici 18. st, ispred kojeg su dvije lipe, vjerojatno posađene u vrijeme izgradnje župnog dvora.

Gradnja crkve započela je oko 1400. godine s dolaskom pavlina u Lepoglavu. Crkva i samostan stradali su 1481. godine u prodoru Turaka, a ponovnu obnovu crkve pomaže hrvatski ban Ivaniš Korvin koji je ovdje i sahranjen.Pročitaj više

Gradnja crkve započela je oko 1400. godine s dolaskom pavlina u Lepoglavu, a posvećena je 1415. godine. Crkva i samostan stradali su 1481. godine u prodoru Turaka, a ponovnu obnovu crkve pomaže hrvatski ban Ivaniš Korvin koji je i sahranjen ispod glavnog oltara 1504. godine.

U 17. stoljeću u Gorici sagrađena je kapelica Sv. Ane, a 1727. godine obnovljena je u baroknom stilu i posvećena petnaestorici svetih Ivana. Zidovi kapele oslikani su slikama pavlina Ivana Rangera.Pročitaj više

U 17. stoljeću u Gorici sagrađena je kapelica Sv. Ane, a 1727. godine obnovljena je u baroknom stilu i posvećena petnaestorici svetih Ivana. Zidovi kapele oslikani su slikama pavlina Ivana Rangera.

Kapela Sv. Jurja sagrađena je 1749. godine. Njezina unutrašnjost predstavlja vrhunac Rangerova stvaralaštva, a među vrhunskim dometima njegova iluzionističkog slikarstva naročito se ističe središnja slika s mot

Crkva S. Bartola Apostola u Kamenici podignuta je 1640. godine. Posvetio ju je 1641. godine zagrebački biskup Benedikt Vinković.

Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Višnjici sagrađena je u periodu od 1640. do 1666. godine.Crkva je oslikana osobito lijepim freskama, koje su rad Rangerove slikarske radionice.Pročitaj više

Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Višnjici sagrađena je u periodu od 1640. do 1666. godine.Crkva je oslikana osobito lijepim freskama, koje su rad Rangerove slikarske radionice.

Crkva Svetog Martina je jedna od najstarijih građevina u Varaždinskim Toplicama čiji zvonik dominira naseljem, a sagrađena je u XV. stoljeću na temeljima srušene starije crkve.Pročitaj više

Godine 1765. crkva dobiva orgulje iz radionice glasovitog Antoniusa Römera iz Graza, a poslije 1880. godine dobiva dva mramorna oltara iz Zagrebačke katedrale, remek djela baroknog kiparstva, rad Francesca Robbe, jednog od najpoznatijih baroknih kipara na tlu Hrvatske i Slovenije. Zajedno sa orguljama oltari čine iznimni barokni ambijent.

Kapelica je manje sakralna građevina iz 17. st. smještena istočno iznad Bednje. Fasada je jednostavna dok pročeljem dominira masivni toranj. Trošno je zdanje 1805. godine obnovio grof Franjo Drašković.Pročitaj više

Sv. Misa se u kapelici Sv. Josipa služi tri puta godišnje i to uoči Sv.
Josipa (19. ožujka), sredinom srpnja, te na dan Sv. Martina
(11. studenog). Na te dane su i proštenja.

Kapelica je ranobarokna građevina koju je dao sagraditi 1619. grof Ivan II Drašković. Jednostavnije je vanjštine s bočno istaknutim tornjem. U unutrašnjosti su tri oltara, te propovjedaonica.Pročitaj više

Sv. Misa se u Kapelici Sv. Tri Kralja održava tri puta godišnje na dan Sv. Tri Kralja, na Uskrsni ponedjeljak te na ponedjeljak iza Duhova (trojački ponedjeljak).

Kapelica se nalazi u perivoju ispod dvorca, a sagrađena je polovinom 18. st. u duhu baroknog klasicizma. Osobitu draž ovom malom prostoru daje cjelokupan inventar potreban za bogoslužje jedne crkve.Pročitaj više

Unutrašnjost Kapelice Svetog Križa može se vidjeti nedjeljom u 09:30 sati, kada se služi Sv. misa,

Crkva je prvobitno bila romanička, a zatim gotička od koje je danas očuvan samo toranj. U 15. st. se pregrađuje, dok je sredinom 18. st. bila je vrlo zapuštena zbog čega je bila nužna temeljita obnova.
Pročitaj više

Crkva je prvobitno bila romanička, a zatim gotička od koje je danas očuvan samo toranj. U 15. st. se pregrađuje, dok je sredinom 18. st. bila je vrlo zapuštena zbog čega je bila nužna temeljita obnova.Sadašnju baroknu crkvu gradio je u razdoblju od 1753.-1761. godine varaždinski graditelj Matija Mayerhofer po nacrtima I. S. Wagnera, a dovršio njegov pomoćnik I. A. Poch.

Na poziv obitelji Drašković 1703. godine iz Bratislave u grad Varaždin dolaze sestre Uršulinke. Godine 1712. grade ovu jednobrodnu baroknu crkvu, a 1726. dograđuju joj toranj, jedan od najljepših u gradu.Pročitaj više

Na poziv obitelji Drašković 1703. godine iz Bratislave u grad Varaždin dolaze sestre Uršulinke. Godine 1712. grade ovu jednobrodnu baroknu crkvu, a 1726. dograđuju joj toranj, jedan od najljepših u gradu.Sredinom 18. stoljeća sestre Uršulinke kupuju kuću i zemljište uz crkvu i na tom mjestu grade samostan, djevojačku školu i konvikt, čime započinju svoju odgojno-obrazovnu djelatnost. Crkvu i samostan gradio je Antun REMER, a dogradnju djevojačkog konvikta 1772. godine izvodi Jakob ERBER.

Gradnja crkve trajala je od 1642. do 1646. godine. Crkva je više puta bila obnavljana. Nekad je služila Isusovačkom i Pavlinskom redu, a 1997. godine osnivanjem Varaždinske biskupije postaje katedrala.Pročitaj više

Gradnja crkve trajala je od 1642. do 1646. godine. Crkva je više puta bila obnavljana. Nekad je služila Isusovačkom i Pavlinskom redu, a 1997. godine osnivanjem Varaždinske biskupije postaje katedrala.

Prvi puta spominje 1639. godine, a saznajemo da je porušena 1742. godine i započeta je izgradnja nove. Svetiše je bilo prvo dovršeno pa ga je 1751. godine prekrasno oslikao Ivan Krstitelj Ranger.Pročitaj više

Prvi puta spominje 1639. godine, a saznajemo da je porušena 1742. godine i započeta je izgradnja nove. Svetiše je bilo prvo dovršeno pa ga je 1751. godine prekrasno oslikao Ivan Krstitelj Ranger.

Župna crkva Presvetog Trojstva je najstarija sakralna građevina u Gradu Ludbregu, a spominje se već 1334. godinePročitaj više

Župna crkva Presvetog Trojstva je najstarija sakralna građevina u Gradu Ludbregu, a spominje se već 1334. godine. Crkva je oslikana freskama Mirka Račkog, a u crkvi se od 18. stoljeća čuva Relikvija Predragocjene Krvi Isusove. Ampulica sa Predragocjenom Krvi Isusovom čuva se u monstranci (pokaznici) izrađenoj 1721. godine u augzburškoj zlatarskoj školi, kao poklon grofice Eleonore Batthyany - Strattmann.