Navigacija

Vinska cesta ”Klampotic“ Cestica

Općina Cestica smještena je u sjevernom dijelu Varaždinske županije, na granici sa Republikom Slovenijom sa kojom iztvrsno surađuje, čemu je i dokaz osnivanje Turističke zone Haloze - Zagorje.  Naseljenost ovog područja seže još u doba Kelta, a pojavu prvih naselja uzrokuje izgradnja rimske ceste prema Ptuju.

Prva naselja koja se spominju 1334.g.  u Statutu zagrebačkog kaptola bila su dubrava i Babinec. Od kulturnih spomenika valja spomenuti djela crkvene arhitekture i to kapele, Sv. Lovre u Lovrečanu i Majke Božje u Križancu, te crkve Sv. Barbare u Natkrižovljanu i Uzvišenja Sv. Križa u Radovcu.

Od ostalih spomenika graditeljske baštine tu je dvorac Križovljangrad sagrađen 1752. godine. 

Kad bi htjeli opisati Općinu Cestica, rekli bi da je prekrivena šumama, livadama, poljima, voćnjacima i vinogradima, a samo vinorodno područje karakteriziraju brežuljci i doline koji se naizmjence prostiru na jugozapadnom dijelu Općine. Počeci vinogradarstva sežu u povijest sve do Kelta, nakon njih nastavljaju Rimljani, a dolaskom Slavena ta dobra tradicija nastavlja se sve do današnjih dana kad vrijedni i veseli ljudi ovog kraja u svojim klijetima uzgajaju vrhunska vina.

Stara legenda kaže da između crkve Sv. Barbare u Cirkulanama i crkve Sv. Barbare u Natkrižovljanu raste najbolja loza, od koje se vino za vrijeme Rimljana vozilo u Rim, prije Kristovog rođenja i to pod vojnom pratnjom, da ga putem ne bi oteli ili popili, a za vrijeme Austro -ugarske monarhije to se vino pilo i u Beču, na carskom dvoru.

Vina ovog vinogorja su lijepe zlatnožute boje, svježeg okusa i bogatih aroma. Treba svakako spomenuti i naglasiti posebna vina, koja zahvaljujući kasnim ili ledenim berbama (suhi jagodni izbor), postižu vrhunsku kvalitetu, te svojom izraženom bojom, prepoznatljivim mirisom i okusom, osvajaju svakog tko ih kuša.

Najzastupljenija su bijela vina: Graševina, Rajnski Rizling, Sivi i Bijeli Pinot, Chardonnay, Sauvignon, Traminac i Žuti Muškat. Od crnih vina, koja su manje zastupljena u ovom kraju, tu su: Crni Pinot, Frankovka i Portugizac.

Potpuni užitak konzumiranjem vina postiže se istom kad vas dobar domaćin ponudi autohtonim jelima ovog kraja, specijalitetima kao što su: meso iz banjice, sir s vrhnjem, kobasice, buncek sa zeljem, sirni štrukli te nezaobilazna zagorska purica s mlincima. Uz to se služi i domaći kruh napravljen od kukuruznog, ječmenog i raženog brašna. Tu su također i slastice poput štrukli od jabuka, makovnjača, orehnjača, zlevanka i gibanica.

Odmorite se od grada, od gužve i jurnjave, od svakodnevnog stresa; prepustite se ovakvom prirodnom i jednostavnom užitku!