Crkve i zvonici

 

U Varaždinskoj starogradskoj jezgri nalazi se 11 zvonika, 6 crkava i 3 samostana. Najviši toranj je onaj Franjevačke crkve (54,5 m) izgrađen 1641. godine, dok je zaštitnik (patron) grada Varaždina sv. Nikola.

ŽUPNA CRKVA SV. NIKOLE

Na temeljima romaničko – gotičke crkve sagrađena je 1761. godine ova barokna župna crkva posvećena zaštitniku grada Varaždina Sv. Nikoli. Jedinstveni gotički toranj neuobičajen za kontinentalnu Hrvatsku ima uzidani grb grada Varaždina iz 1464. godine. Iznad njega nalazi se ostatak nekadašnje crkve sa zanimljivim detaljem – kamenom medvjedicom. Nekad je na vrhu tornja bila ograda i postojalo je organizirano dežuranje protiv požara. Drvored koji okružuje crkvu označava nekadašnje groblje na kojem su se do kraja XVIII. stoljeća pokapali Varaždinci. U niši tornja nalazi se kip sv. Florijana, toliko često prisutan u Varaždinu.

 

VARAŽDINSKA KATEDRALA

Crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije središnji je dio isusovačkog kompleksa sastavljenog od gimnazije, konvikta i same crkve. Cijeli je kompleks izgrađen u 17. stoljeću. Arhitekt crkve bio je Juraj Matoti, a gradnja je započela 1642. godine. Dovršena je 1656. godine kada je i posvećena. Zvonik s karakterističnom lukovicom na vrhu, dovršen je dvadeset godina poslije crkve. Konačni je izgled crkva dobila u 18. stoljeću. Nakon isusovaca crkvu preuzimaju pavlini, pa Čazmanski kaptol, a 1997. godine postala je katedrala novoosnovane Varaždinske biskupije.

U Katedrali se već tradicionalno održava festival barokne glazbe, poznatiji kao Varaždinske barokne večeri.

Pročelje crkve je razvedeno u obliku trijumfalnog luka sa stupovima, zabatom i nišama. U središnjoj niši je kip Marije nastao u 17. stoljeću. Ispod niše je grb obitelji Drašković, glavnih donatora isusovačkog reda i crkve. Glavni oltar najveći je u Varaždinu dimenzija 11m x 14m. U maniri baroka, stupovi koji nose čitav oltar imitiraju mramor, a zapravo su kao i čitav oltar drveni. Na vrhu središnjeg oltara prikaz je sv. Trojstva. Iznad tabernakla, na kojem je reljef s prikazom posljednje večere stoji reprezentativna slika, rad nepoznatog baroknog slikara s temom „Uzašašća Marijinog”.

Uz Katedralu sagrađen je samostan. Nakon zabrane isusovaca i ukinuća pavlina u Hrvatskoj samostan je često mijenjao namjenu. Danas je u njemu smješten Fakultet organizacije i informatike. Osim vanjske građevine, jedino što je sačuvano iz doba gradnje su freske i štukature na stubištu koje se mogu vidjeti i s ulice.

Isusovci su zaokružili svoj graditeljski kompleks gradnjom zgrade Gimnazije. U početku je to bila drvena zgrada da bi 1651. godine sagradili jednokatnu uglovnicu. Danas se u toj zgradi nalazi biskupski ordinarijat.

Gimnaziju su po dolasku u Varaždin utemeljili Isusovci i ona je počela s radom 1636. godine. Treća je po starosti u Hrvatskoj odmah nakon riječke i zagrebačke. Gimnazija je kroz stoljeća postala jedan od simbola grada.

Adresa: Pavlinska 4
Telefon: +385 (0)42 210 688
Otvoreno: radnim danom- 7:30; 9:00; 18:00 (ljeti-19:00); nedjeljom i blagdanom- 7:30; 9:00; 11:00; 18:00 (ljeti- 19:00);

 

KAPUCINSKI SAMOSTAN I CRKVA

Na prostranom istoimenom trgu nalazi se Kapucinska crkva i samostan. Gradnja crkve započela je 1701. godine, a završena je i posvećena Presvetom Trojstvu 1705. godine. Kapucinska crkva i samostan sagrađeni su u strogom i jednostavnom stilu, tipičnom za kapucinske redovničke crkve. Sačuvan je i mali drveni tornjić. Zanimljivo je da su franjevci, koji su poput kapucina živjeli od milostinje koju sabiru prigodom žetve i berbe, bili protiv dolaska kapucina jer su se pribojavali da će im to umanjiti prihode. Zbog toga su čak kod pape ishodili zabranu dolaska kapucina u grad. No nakon brojnih negodovanja diljem Kraljevine, te zaključka Hrvatskog sabora nakon dvije godine Kapucini su dobili dozvolu za otvaranje samostana u Varaždinu.

Adresa: Kapucinski trg 7
Telefon: +385 (0)42 213 550
Otvoreno: radnim danom: 7:00; 8:30; 19:00; nedjeljom i blagdanom- 6:30; 8:30; 10:00; 12:00; 17:00;

 

URŠULINSKI SAMOSTAN I CRKVA

Nakon kapucina u Varaždin dolazi i četvrti samostanski red: uršulinke. Uršulinke su došle na poziv i uz pomoć grofice Magdalene Drašković 1703. godine. Naime, grofičina kći bila je u uršulinskom samostanu u Požunu (današnja Bratislava), a budući da su tada bjesnili protestantsko-katolički ratovi te bojeći se za sudbinu svoje kćeri, grofica je pozvala uršulinke u Varaždin. Uršulinke grade 1707. godine skladnu crkvu, a ubrzo otvaraju prvu školu za djevojčice. Najljepši varaždinski toranj, onaj uršulinski, sagrađen je 1726. godine. Crkva je posvećena rođenju Isusovom.

Adresa: Uršulinska 3
Telefon: +385 (0)42 211 808
Otvoreno: radnim danom- 7:00; nedjeljom i blagdanom- 8:00; četvrtkom- 19:30, klanjanje; svakog 8. u mjesecu- 18:00

 

CRKVA SV. FLORIJANA

Zbog brojnih požara Varaždinci su već 1669. godine izvan gradskih bedema podigli zavjetnu Crkvu svetom Florijanu, zaštitniku od požara. Uništena u velikom požaru, današnji izgled dobiva pregradnjom u stilu rokokoa 1777. godine te se odlikuje izuzetno skladnim pročeljem. Uz crkvu je podignut varaždinski ksenodohij (gradska ubožnica).

Adresa: Vladimira Nazora bb
Otvoreno: nedjeljom i blagdanom- 8:00 sati

 

FRANJEVAČKA CRKVA I SAMOSTAN

Franjevci se spominju u Varaždinu već u XII. stoljeću. U 17. i 18. stoljeću u vrijeme protureformacije i kasnijeg prosvjetiteljstva, područje sjeverozapadne Hrvatske doživljava procvat monumentalne sakralne arhitekture. Gradnja franjevačke crkve započela je 1650. a crkva je posvećena 1657. godine, sa svim značajkama ranobarokne arhitekture i s tlocrtnim sličnostima s franjevačkom crkvom u Beču. Graditelj je Peter Rabba iz Graza. Crkva ima najviši toranj u gradu 54,5 metara. Posebnu umjetničku atrakciju ove crkve predstavlja propovjedaonica koja je remek djelo manirizma, bogate ornamentike i redom skulptura koje predstavljaju apostole i franjevce. Propovjedaonica je nastala u drugoj polovici 17. stoljeća, vjerojatno odmah nakon požara koji je znatno oštetio crkvu 1665. godine.

Pokraj samostana se nalazi zgrada u čijem prizemlju je nekadašnja franjevačka apoteka čije svodove je oslikao najpoznatiji barokni slikar u Hrvatskoj, pavlin Ivan Ranger.

Franjevački je samostan nastao na mjestu nekadašnje drvene crkve i hospicija što su ga osnovali vitezovi Ivanovci (viteški red Sv. Ivana) u doba križarskih pohoda. Kad su se pred naletima Mongola sklonili iz Varaždina u svoju utvrdu Belu pokraj Varaždina na njihovo su mjesto u gradu, nakon što je minula mongolska pošast, u drugoj polovici 13. stoljeća došli franjevci.

Na trgu ispred ulaza u crkvu nalazi se brončani kip Grgura Ninskog. Kip je djelo znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Mjesto za kip odabrao je kipar osobno, a Grgur je postavljen 1932. godine. Kip je rađen za Split, no premalih dimenzija odlično se uklopio upravo ovdje, iako u doba biskupovanja Grgura Ninskog Varaždin najvjerojatnije nije niti postojao.

Na južnom zidu crkve nalazi se sunčev sat koji za sunčanog dana pokazuje točno vrijeme. No valja uzeti u obzir da je tijekom ljetnih mjeseci naš sat pomaknut jedan sat unaprijed.

Adresa: Franjevački trg 8
Telefon: +385 (0)42 213 166
Otvoreno: nedjeljom i blagdanom- 6, 7, 8, 9, 11 i 18:30 sati; radnim danom: 7, 8 i 18:30 sati; prvog petka i prve subote u mjesecu: 7, 8, 9 i 18:30 sati; srpanj i kolovoz – nedjeljom i blagdanom- 7, 9, 11 i 18:30 sati

 

KAPELA SV. ROKA

Na južnom prilazu gradu, nasuprot “Varteksova stadiona” nalazi se Kapela sv. Roka. Kad se 1712. godine pojavila kuga u susjednoj Ugarskoj, Varaždinci su se zavjetovali da će sagraditi kapelu svetom Roku ako im taj svetac izmoli kod Boga zaštitu od kuge. Kako je Varaždin zaista ostao pošteđen, Varaždinci su 1715. godine sagradili kapelu i posvetili je sv. Roku.

Adresa: Zagrebačka bb
Telefon: +385 (0)42 213 550
Otvoreno: nedjeljom - 7:00 sati

 

CRKVA SV. VIDA

Pokraj kapucinskog samostana nalazi se Crkva sv. Vida koja je jedna od najstarijih u gradu. Navodno je postojala kao župna crkva još u XIII. stoljeću. Današnji izgled dobila je 1779. godine jer je prethodna stradala u požaru. Oko crkve, a i u njezinoj kripti bilo je groblje. Zadnji ukop izvršen je 1839. godine.

Adresa: Trg sv. Vida
Telefon: +385 (0)42 213 550
Otvoreno: radnim danom- 7:30 sati

 

KAPELA FABIJANA I SEBASTIJANA

Na zapadnom ulazu u grad nalazi se kapelica Sv. Fabijana i Sebastijana. Kuga je 1682. godine došla do okolice grada te je zavladala velika panika. Gradsko vijeće tada donosi zaključak da će podići kapelicu sv. Fabijanu i Sebastijanu ako kuga ne dopre u grad. I zaista je Varaždin bio prilično pošteđen te su Varaždinci počeli graditi kapelicu kako bi izvršili svoj zavjet. Kapelica je sagrađena 1688. godine, a svoj današnji oblik dobila je 1800. godine.

Adresa: Optujska bb
Telefon: župni ured u V. Gortana 53 - +385 (0)42 332 015
Otvoreno: radnim danom- 18:00 (ljeti 19:00)

 

CRKVA SV. JOSIPA

Nakon gotovo 200 godina prva sagrađena crkva u Varaždinu u novom gradskom kvartu – Banfici. Crkva je moderno oblikovana kao okrugla dvorana, koja na istočnoj strani ima oltarni stol okrenut prema vjernicima, svetohranište na postolju i oltarni reljef na zidu. Lijevo ispred oltara smještena je krstionica, a desno ambon za čitanje. Sasvim na desno je uzdignut podij za pjevače. Zgrada župnog stana smještena je istočno od crkve, a pastoralni centar se gradi zapadno od crkve. Crkva je posvećena 1995. godine.

Adresa: Dravska 3; Banfica- Varaždin
Telefon: +385 (0)42 230 742
Otvoreno: radnim danom- 17:00 (ljeti- 18:30); nedjeljom i blagdanom- 8:00; 10:30; 17:00 (ljeti- 18:30);

 

CRKVA DOBROG PASTIRA

Najmlađa varaždinska crkva posvećana je 2007. godine. Krase ju monumentalni kipovi, rad akademskog kipara varaždinca Nikole Šanjeka. Svi kipovi izrađeni su od reparaturnog kamena, tzv. vincita. Kamen je uzet iz okolice Varaždina kako bi ostao u istom podneblju i tako zadržao kvalitetu. Kip Dobroga Pastira postavljen je u svetištu iza oltara, visok je 7,15 m, zajedno s postoljem čak 9,15 m, a teži oko 30 tona. Cijela unutrašnjost crkve zamišljena je kao čovjekov životni put.

Adresa: Hallerova aleja bb
Telefon: župni ured u V. Gortana 53: +385 (0)42 332 015
Otvoreno: nedjeljom- 8:00; 10:00; 18:00 (ljeti- 19:00);

 

PRAVOSLAVANA CRKVA

Godine 1884, u samo tri mjeseca, inicijativom župana Utješinovića i gradonačelnika Vrabčevića, uz dobrovoljne priloge biskupa Strossmayera, Metela Ožegovića, varaždinskih katolika i uglednih Hrvata, podignuta je varaždinska pravoslavna crkva. Oblikovana je u historicističkome stilu te opremljena vrijednim inventarom prenesenim iz zagrebačke pravoslavne općine.

Adresa: Trg bana Jelačića 19

Internet stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšala funkcionalnost.