Dok se svijet suočava s klimatskom krizom i degradacijom prirode, današnje proglašenje petodržavnog rezervata Mura-Drava-Dunav od strane UNESCO-a u Abuji (Nigerija), povijesni je korak prema novom dobu za prirodu i ljude.
Rezervat biosfere, koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka, proglašenjem je službeno postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi te je međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja. Zbog jedinstvenih staništa i brojnih rijetkih vrsta, rezervat biosfere također je znan i kao Europska Amazona.
„Proglašenje od strane UNESCO-a važan je pokazatelj međunarodne suradnje i zajedničke zelene vizije, značajan korak naprijed u očuvanju prirodnog i kulturnog blaga regije te snažan primjer ujedinjenja zemalja sa zajedničkim ciljem očuvanja prirode. Ovo je i važan doprinos implementaciji Strategije EU-a za bioraznolikost, kojom se do 2030. godine želi obnoviti 25.000 km rijeka i zaštititi 30 % kopna EU. To je samo još jedna potvrda mandata svih pet zemalja da zajednički krenu s obnovom i zaštitom krajolika Mure, Drave i Dunava”, rekla je Nataša Kalauz, direktorica WWF Adrije, svjetske organizacije za zaštitu prirode koja je od samoga početka dio ove inicijative.
Iako ideja o petodržavnom UNESCO rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav datira s kraja prošlog stoljeća, rad institucija na njegovoj uspostavi službeno je započeo 2011. godine. Područje rezervata biosfere obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre te riba kao što je kečiga.
Ne samo da brojne vrste ovise o Muri, Dravi i Dunavu, već i gotovo milijun ljudi čije su živote rijeke oblikovale. Netaknute poplavne nizine čuvaju naselja od poplava, rijeke nam omogućavaju pitku vodu, plodno tlo, ublažavaju posljedice klimatske krize, a isto su tako zone rekreacije i inspiracije te mogu biti pokretač održivog razvoja.
Vrijednost zaštite ovog područja prepoznala je i Europska unija koja je kroz svoje programe podrške sufinancirala projekte u vrijednosti većoj od 20 milijuna eura, a koji pridonose zaštiti prirode i razvoju ovog područja.
Koncept rezervata biosfere definira oko 300.000 hektara područja jezgre i utjecajnog područja te dodatnih 700.000 hektara prijelaznog područja. Područje jezgre je zakonom zaštićeno i sastoji se od postojeće mreže zaštićenih područja kao ekološke osnove rezervata. Ponajprije pokriva područja rijeka i poplavnih područja koja su većinom smještena unutar poplavno-zaštitnih nasipa.
Unutar rezervata biosfere nalazi se i mreža od 13 zaštićenih područja koji naglašavaju ekološku važnost rijeka, a uključuje i svjetski poznati Park prirode „Kopački rit”, Regionalni park „Mura-Drava” u Hrvatskoj, Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje” u Srbiji te Nacionalni park „Dunav-Drava” u Mađarskoj, kao i Natura 2000 područja u Sloveniji i Austriji.
Izvor: WWF Adria / Ekovjesnik