Naglasak je stavljen na tradicionalnu, spolnu raspodjelu poslova vezanih uz rad na zemlji i rodnu ulogu žene, pri čemu se istražuje konvencionalna ideja o „ženskom mjestu“ i „ženskim poslovima“ tijekom vremena.
U prošlosti je identitet žene prvenstveno bio određen spolom. Sukladno društvenim normama i očekivanjima, žene su imale jasno definirano mjesto i ulogu – njihov svijet afirmacije bili su obitelj i dom.
Uobičajeni životni put žena iz svih društvenih slojeva bila je udaja, majčinstvo te briga o djeci i kućanstvu. Žene su bile temelj obitelji i svakodnevnog života, no njihov rad često je bio nevidljiv. Osim što su nosile golem teret kućanstva i odgoja djece, seoske žene svakodnevno su aktivno sudjelovale i u brojnim gospodarskim poslovima, no ostajale su u podređenom položaju, s brojnim društvenim, zakonskim, političkim i obrazovnim ograničenjima.
Tijekom povijesti mijenjali su se percepcija i shvaćanje ženskog identiteta, kao i uloga žene u zajednici i društvu. Ono što je nekada bilo prihvaćeno kao prirodni poredak, danas se prepoznaje kao oblik društvene nepravde i neravnopravnosti. Procesom emancipacije žena u svakodnevici se počinju uvoditi postupne, ali značajne promjene. Iako spore, otvorile su put novim mogućnostima za obrazovanje, zaposlenje i afirmaciju izvan obitelji te veću društvenu uključenost žena.
Autorica koncepcije izložbe je Nataša Mihinjač, viša kustosica na Etnografskom odjelu GMV-a.
Izložba je otvorena do 30. studenoga, a zbog ograničenja, s obzirom na to da je postavljena u školskom prostoru, razgled se omogućuje isključivo grupnim posjetima, uz prethodnu najavu na tel. 091 8856 732.
