Njezino postojanje povezuje se s kulturom pavlina dok se vještina pravljenja „klapane čipke“ održala zahvaljujući čipkarskoj školi osnovanoj početkom 20. stoljeća.
Unapređenju čipke i čipkarstva doprinijela je Zlata Šufflay; veliku ulogu u razvoju čipkarstva imala je Danica Brössler, a kasnije Ivanka Horvat.
Davne 1937. g. lepoglavska čipka nagrađena je zlatnom Medaljom u Parizu, 1939. g. brončanom u Berlinu, dok je 1996. godine lepoglavska čipka zapažena na ljetnim olimpijskim igrama u Atlanti.
Čipkarstvu se danas posvećuje velika pažnja kako bi se sačuvala tradicija. Osnovana je Čipkarska udruga i Zadruga lepoglavske čipke koja organizira proizvodnju i prodaju tih visokovrijednih proizvoda.
Poseban značaj u promociji lepoglavske čipke imaju ''Međunarodni čipkarski festivali'' koji se održavaju kontinuirano od 1997. godine. Čipka Zadruge lepoglavske čipke nosi znak „Izvorno hrvatsko“, a od Hrvatske turističke zajednice dobila je Priznanje „Zeleni cvijet 2004“ za cjelovitost i originalnost suvenirske ponude. Također, 2009. godine uvrštena je na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine.